Pravilno držanje trzalice je osnova i temelj za pravilno izvođenje ritmičkih i naprednijih lekcija za gitaru. Trzalicu držimo između prvog prsta (kažiprsta) i palca. Pravilo je da što veći dio trzalice držite lakše ćete njome upravljati. Pristisak na trzalicu nesmije biti prejak ni preslab, držeći trzalicu u laganom pritisku omogućuje vam veću fleksibilnost pri trzanju gore i dolje. Trzalica mora biti u okomitom položaju u odnosu na žice, te je dovoljno da je vrh trzalice pri hvatu vani nekih 5 - 8 mm (vidi sliku). Vrlo je vjerovatno da će vam trzalica ispadati pri sviranju, ali to je sasvim normalno dok ne dobijete osjećaj u držanju. Drugi, treći i četvrti prst su u ispruženom položaju. Također pokušajte svirati s različitim debljinama trzalica, primjetiti ćete da će vam neke biti ugodnije od drugih, zato je potrebno eksperimentirati s trzanjem.
Primjer položaja desne ruke i pravilno držanje trzalice. Nježnim naslanjanjem trećeg i četvrtog prsta na tijelo gitare dobivamo bolju koordinaciju prilikom trzanja, odnosno prsti se trebaju lagano držati u naslonjenom položaju kako bi se slobodno micali dok trzate žice.
Pravilan položaj ruke i prstiju su temelj i osnova u daljnjem učenju gitare te uvelike utječu na kvalitetu same izvedbe. Pri pritisku žica na vrat zglobovi prstiju su u okomitom položaju u odnosu na vrat gitare, dakle nesmiju dodirivati ostale žice. Jedino u slučaju da tu žicu ili žice ne sviramo u tom hvatu ili akordu.
Pritisak na žicu je samo stvar osjećaja, dakle on nesmije biti prejak niti preslab nego dovoljno toliki da dobijemo "čisti" ton pri trzanju. Ukoliko pri sviranju žice nakon pristiska čujemo zujanje ili mutirani ton pokušajte jače stisnuti žicu i provjerite pravilnu poziciju prstiju.
Palac pokušajte uvijek držati u poziciji sredine vrata što će vam olakšati namještanje prstiju. Također je važno da dok obrađujete lekcije bilo one sa videa iz knjige krenete sporijim tempom i pritom pazite na točnost izvedbe, a ne brzinu. Na brzini je radi postepeno, odnosno kad svladate vježbu u sporom tempu pokušajte tempo malo ubrzati, ali uvijek vodite računa na točnost i kvalitetu izvedbe.
Pravilno držanje gitare je jedan od bitnijh lekcija za kvalitetniju izvedbu. Ispravan položaj tijela pri držanju gitare također je važan za našu kičmu i mišiće, kojima loš položaj držanja može uzokovati mnogo problema i komplikacija. Ako kupujete gitaru djetetu, morate uzeti u obzir veličinu gitare s obzirom na njegov uzrast. Postoje više veličina gitara, dakle 1/4, 1/2, 3/4 i 4/4 što je normalna veličina. Modeli 1/4 do 3/4 su veličine namjenjene za djecu, sve ovisno o njihovoj visini.
Gitara se svira u sjedećem ili stajaćem položaju, naravno stolica mora biti primjerena uzrastu svirača i ne smije imati bočne naslone za ruke. Većina gitarsta preferira "barske" stolice ili bubnjarske stolice koje su također udobne i praktične, najbitnija stvar je da vam je udobno.
Puno početnika ima problema s "klizanjem" gitare prilikom sviranja. Postoje par načina da se to izbjegne, prvi način je korištenje stolčića ili stalka za lijevu nogu. Stolčić ima mogućnost reguliranja visine koja vam najbolje odgovara, dakle lijevu nogu postavite na stolčić punim stopalom i udubljeni dio gitare naslonite na lijevu nogu i time sprječavate klizanje gitare. Ovaj način sviranja je popularan kod sviranja klasičnih gitara u glazbenim školama i klasičnoj glazbi.
Nisu sve gitare jednakog oblika, zato se ne mogu sve jednako držati. Drugi način držanja se najčešće koristi kod sviranja akustičnih gitara. Pri ovom držanju ne koristimo stolčić ili stalak za nogu nego su noge u normalnom položaju i punim stopalom na podu ili prekrižene, odnosno noga preko noge. Pri sjedenju udubljeni dio gitare naslonimo na desnu nogu.
Treći način držanja je u uspravnom položaju. Za uspravno držanje potreban je remen koji prikopčamo na zakačku gitare. Ovakav način držanja je najpopularniji za elekrične gitare, ali uz pravilan odabir remena u ovom položaju možemo držati i akustičnu i klasičnu gitaru.
Obratiti pažnju na sljedeće :
Nemojte popustiti remen previše - ako je gitara postavljena prenisko, recimo do koljena ima ćete problema s ispravnim postavljanjem prstiju na vratu gitare. Što će vam otežati sviranje i vjerovatno utjecati na kvalitetu izvedbe.
Podlaktica mora biti u položaju prema van, odnosno prema gornjem kutu gitare što omogućava da se ruka prirodno i glatko kreće po žicama.
Nemojte biti pogrbljeni preko gitare nego budite u prirodnom uspravnom položaju
Vrste gitara - akustična, klasična i električna gitara (vodič za početnike)
Gitara je žičani instrument koji u pravilu ima šest žica, iako postoje i varijacije sa sedam, osam ili dvanaest žica. Zvuk proizvodimo trzanjem žica trzalicom ili prstima desne ruke (kod dešnjaka), dok lijevom rukom pritiskamo žice na vratu gitare, čime skraćujemo njihovu vibrirajuću duljinu i dobivamo različite tonove.
Ono što u praksi vrlo brzo postane jasno jest da nije svaka gitara ista, niti svaka odgovara istoj razini učenja. Vrsta gitare, materijal od kojeg je izrađena, tip žica i konstrukcija instrumenta imaju izravan utjecaj na osjećaj pod prstima, zvuk i brzinu napretka.
U nastavku ćemo detaljno proći:
akustičnu gitaru
klasičnu (španjolsku) gitaru
električnu gitaru
s posebnim naglaskom na žice, drvo, dijelove gitare i koja je gitara najpogodnija za koju fazu učenja.
Akustična gitara – snaga i volumen
Akustična gitara ima rezonantnu kutiju (otvorenu komoru), što znači da se zvuk proizvodi prirodno: vibracije metalnih žica prenose se na gornju ploču gitare, a zatim se zvuk pojačava unutar tijela - korpusa instrumenta.
U praksi to znači jedno: što jače i preciznije svirate - to gitara glasnije i punije zvuči.
Dijelovi akustične gitare
Standardna akustična gitara sastoji se od:
glave gitare s šest mašinica (tri s lijeve i tri s desne strane)
vrata s pragovima (frets)
tijela (rezonantne kutije)
mosta na kojem su pričvršćene žice
pick guarda (zaštita od oštećenja pri sviranju trzalicom)
zakačke za remen (donja je uvijek prisutna, gornja se često veže uz vrat)
Mnogi standardni modeli nemaju cutaway (urez na tijelu), što znači da je pristup višim poljima vrata otežan. To u početku nije problem, ali kako gitarist krene učiti skale, pentatoniku i ulaziti u svijet soliranja, taj se detalj vrlo brzo primijeti u praksi.
Žice i drvo - zašto je akustična “tvrđa”
Akustične gitare koriste metalne žice, koje su:
tvrđe pod prstima
glasnije
jače tenzije u odnosu na ostale gitare
Najčešće vrste drva:
smreka (spruce) - svijetao, glasan ton
mahagonij - topliji, mekši zvuk
palisander (rosewood) - dubina i bogatstvo tona
Iz iskustva mogu reći da učenici koji krenu na akustičnoj gitari često razviju jače prste i bolju kontrolu dinamike, iako im početak zna biti zahtjevniji - dugoročno se to gotovo uvijek isplati.
Za koga je akustična gitara najbolja?
Akustična gitara je odličan izbor ako:
želiš svirati uz pjevanje
zanima te pop, rock, folk
želiš čuti “pravi” zvuk bez elektronike
želiš razviti snagu i preciznost lijeve ruke
Jedna od najčešćih grešaka početnika je kupnja prejeftine akustične gitare s lošom intonacijom ili lošim setupom. U praksi sam vidio da takav instrument brzo umanji entuzijazam i motivaciju za sviranje.
Gitara je tu da ti olakša put učenja, a ne da ga zakomplicira.
Klasična gitara - temelj tehnike i razumijevanja
Klasična gitara, često zvana i španjolska gitara, konstrukcijski je slična akustičnoj, ali s nekoliko ključnih razlika koje imaju ogroman utjecaj na učenje.
Ključne razlike u odnosu na akustičnu gitaru
najlonske žice umjesto metalnih
širi vrat
nešto manje tijelo
mekši i topliji zvuk
Najlonske žice znatno su nježnije za prste, zbog čega je klasična gitara često prvi izbor za:
djecu
potpune početnike
učenike koji se žele fokusirati na tehniku
Klasična gitara i učenje glazbene teorije
U praksi se klasična gitara pokazala izvrsnom za:
razumijevanje skala
povezivanje akorda i tonova
čitanje nota
razvoj pravilnog položaja ruku
Zbog šireg vrata, prsti su “prisiljeni” zauzimati pravilne pozicije. To možda u početku djeluje nezgrapno, ali dugoročno gradi čistu tehniku.
Gdje se najčešće koristi?
Klasična gitara se primarno koristi u:
klasičnoj glazbi
flamencu (srodna, ali glasnija verzija)
etno i tradicijskoj glazbi
Kod nas je vrlo česta i u klapama, gdje služi kao pratnja zbog svog toplog i nenametljivog zvuka.
Za koga je klasična gitara najbolja?
Klasična gitara je idealna ako:
tek počinješ s gitarom
želiš razumjeti osnove glazbe
želiš pravilno razviti tehniku
imaš osjetljive prste
U praksi je klasična gitara fantastična za razumijevanje glazbene teorije, učenje skala i povezivanje akorda s tonovima. Početnici često podcjenjuju klasičnu gitaru kao “prijelaznu”, ali iz svog iskustva mogu reći da su oni koji su ozbiljno prošli klasičnu osnovu kasnije daleko brže napredovali na akustičnoj i električnoj gitari.
Klasična gitara uči strpljenju i preciznosti - čak i ako ne planiraš solistički put, temelj koji daje je neprocjenjiv.
Električna gitara - kontrola, izražaj i moderan zvuk
Električna gitara koristi metalne žice, ali za razliku od akustične nema rezonantnu kutiju. Sama po sebi je tiha, a zvuk se proizvodi pomoću pick-upova (magneta).
Pick-up pretvara vibraciju žica u električni signal, koji putuje kabelom do pojačala gdje se pretvara u zvuk.
Dijelovi električne gitare
Osim osnovnih dijelova koje dijele sve gitare, električna gitara ima:
pick-upove (single coil, humbucker)
potenciometre za glasnoću i ton
prekidače za odabir pick-upa
most (različite vrste: fiksni, tremolo)
Žice i osjećaj sviranja
Električne gitare koriste tanje žice, što znači:
lakši pritisak
brže sviranje
manji napor za početnike
Za koga je električna gitara najbolja?
Električna gitara je pravi izbor ako:
želiš svirati rock, blues, jazz, metal
zanima te solo sviranje
želiš raditi s efektima
voliš istraživati zvuk
U praksi električna gitara je fantastična, ali traži svjesno vježbanje, ne samo brzinu.
razumijevanje kako različiti instrumenti oblikuju stil
Najveća istina iz prakse: gitara te ne čini gitaristom, ali pogrešan izbor može usporiti tvoj napredak.
Zaključak
Razumijevanje razlika između akustične, klasične i električne gitare nije samo teorija – to je praktično znanje koje oblikuje tvoj napredak. Gitara je alat, ali i učitelj. Svaka vrsta ima svoj karakter i svoju ulogu u učenju.
Pozdrav svim gitaristima i onima koji će to tek postati. Ovaj blog prvenstveno je najmjenjen za početnike i one koji se tek upuštaju u svijet gitare i prije nego što krenemo naoružajte se s puno strpljenja jer će strpljenje i disciplina biti temelj vašeg učenja. Vjerovatno ste oduvijek željeli naučiti svirati gitaru, ali nikako da krenete ? Nadam se da će ovaj blog biti razlog za početak vaše avanture u svijetu gitare... Na ovom blogu naučiti ćete sve što vam je potrebno za dobar početak, kroz lekcije obraditi ćemo teme kako držati gitaru, trzalicu, upoznati ćemo dijelove gitare, akorde, skale...itd. Web ima velik broj resursa za učenje sviranja gitare, možete naučiti kako svirati pjesme, kako popraviti slomljeni instrument, kako koristi ljestvice... Problem je, što u moru tih lekcija gitare jako je malo lekcija na raspolaganju onima koji su u potrazi za objašnjenjima za potpune početnike. Dakako ima odličnih lekcija ali ili su na engleskom što nekim otežava razumijavanje objašnjenja autora ili su prenapredne za početnika.
Pravilno držanje trzalice je osnova i temelj za pravilno izvođenje ritmičkih i naprednijih lekcija za gitaru. Trzalicu držimo između prvog prsta (kažiprsta) i palca. Pravilo je da što veći dio trzalice držite lakše ćete njome upravljati. Pristisak na trzalicu nesmije biti prejak ni preslab, držeći trzalicu u laganom pritisku omogućuje vam veću fleksibilnost pri trzanju gore i dolje. Trzalica mora biti u okomitom položaju u odnosu na žice, te je dovoljno da je vrh trzalice pri hvatu vani nekih 5 - 8 mm (vidi sliku). Vrlo je vjerovatno da će vam trzalica ispadati pri sviranju, ali to je sasvim normalno dok ne dobijete osjećaj u držanju. Drugi, treći i četvrti prst su u ispruženom položaju. Također pokušajte svirati s različitim debljinama trzalica, primjetiti ćete da će vam neke biti ugodnije od drugih, zato je potrebno eksperimentirati s trzanjem.
